Klima se
ističe svim osnovnim odlikama mediteranske
klime s izrazito suhim ljetima i blagim zimama.
Prosječna godišnja temperatura iznosi iznad
15°C, prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca
srpnja 24°C, a najhladnijeg siječnja 12°C.
Broj dana s temperaturama nižim od 0°C je
zanemariv, a s visokim se kreće oko 16 dana
u godini. Srednja temperatura najhladnijeg
mjeseca siječnja nije niža od -3°C. Nema
neprekidno visokih ili neprekidno niskih
temperatura, kao što ne postoje dugi periodi
suše ni kiše u kojima bi pala gotovo sva
godišnja količina padalina. Insolacija iznosi
oko 2500 sati godišnje, a u srpnju sunce
sija 10 do 12 sati dnevno.
Napomena:Metereološka mjerenja provode se u Kukljici od 1999. godine.
Prosječna mjesečna
temperatura zraka (°C)
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
God.
Zadar
6,7
7,4
9,4
12,9
17,2
21,0
23,6
23,1
19,8
15,8
11,5
8,1
14,7
Biograd
6,4
6,4
9,5
13,0
17,4
20,9
24,3
23,7
20,2
15,7
10,3
7,4
14,8
Silba
7,8
7,5
10,1
13,2
17,0
21,0
24,5
24,1
21,0
16,8
12,0
9,3
15,4
Apsolutni godišnji
minimum i maksimum temperature zraka (°C)
MIN
MAX
Zadar
-9,1
35,7
Biograd
-7,5
37,2
Silba
-5,9
35,0
Srednja temperatura
zraka u Kukljici 2000. godine (°C)
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
God.
Kukljica
7,9
11,8
13,9
19,0
25,6
29,4
28,8
33,8
24,5
22,0
18,3
14,4
20,8
Srednje
minimalne i maksimalne temperature
zraka
u Kukljici 2000. godine (°C)
Mjesec
MIN
MAX
I
2
7
II
2
11
III
4
13
IV
9
19
V
13
25
VI
17
29
VII
16
28
VIII
23
33
IX
13
24
X
12
22
XI
10
18
XII
6
14
Apsolutni
minimum i maksimum temperature
zraka
u Kukljici 2000. godine (°C)
Datum
MIN
Datum
MAX
26.01.
-5
22.08.
38
More
zadarskog arhipelaga bogomdani
je prostor koji pruža ugodu kupanja,
ribarenja, jedrenja i drugih oblika izletničke
plovidbe. Svojom toplinom, čistoćom i
prikladnom slanošću (35-37 promila) Jadransko
more u Zadarskoj županiji sve to i omogućuje,
pa i više od toga. Jadransko je more
ipak najvažnije poradi njegova klimatskog
djelovanja. Utjecaj mora na klimu je
višeznačan, ali se ponajviše očituje
ublažavanjem temperaturnih oprečnosti.
More se ljeti manje ugrije nego kopno,
dijelom i zbog toga što sunčane zrake
prodiru dublje u more. Stoga je zrak
iznad morske površine hladniji nego iznad
kopna, odakle i potječe osvježavajući
utjecaj mora i na blisko obalno područje.
Od kraja kolovoza do sredine travnja
more je toplije od zraka, pa u tom razdoblju
djeluje kao jedan od izvora topline,
ublažavajući zimsku hladnoću.
Temperatura
mora (°C)
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
God.
10,9
10,8
11,3
12,91
16,6
20,4
22,3
22,7
21,0
18,0
15,3
12,3
16,2
Morska obala Općine Kukljica pripada akvatoriju Zadarskog kanala, prolazu
Ždrelac s Uvalom Ždrelašćica i Srednjem kanalu koji ga dijeli od otoka
Iža. Biološka svojstva mora obilježavaju biljne i životinjske vrste karakteristične
za srednji i sjeverni Jadran. Fizička, kemijska i biološka svojstva mora
ukazuju na razmjerno čisto more (I i II vrste), a opće fizičke značajke
mora su: prozirnost do 30 m, razmjerno dobra prostrujenost, amplitude plime
i oseke od 80 cm do max. oko 120 cm, zimske površinske temperature 10-13°C,
ljetne 22-25°C. Srednja godišnja temperatura mora (12°C) veća je od srednje
godišnje temperature zraka (14,12°C) za 1,3°C. More je najhladnije u veljači
(10.8°C), najtoplije u kolovozu (22.12°C). Pri tome valja istaći da temperatura
mora u nekom plitkom zatvorenom zaljevu može doseći i 212°C. Kada je temperatura
mora viša od 180C smatra se da su povoljni uvjeti za kupanje, a to je na
zadarskom području od početka lipnja do sredine listopada, što se može
smatrati sezonom kupanja.
Vlaga i padaline
Godišnji
srednjak vlage zraka Zadarskog arhipelaga
kreće se oko 73%. Maksimalne vrijednosti
ostvaruju se u studenom, a minimalne
u srpnju. Dominantna padalina je kiša.
Srednja godišnja količina padalina u
Kukljici iznosi 939 mm s
maksimumom u studenom od oko 1000 mm
i minimumom u srpnju od svega 30 mm.
Snijeg je vrlo rijetka pojava, a kad
se i pojavi zadržava se vrlo kratko (prosječan
broj dana sa snijegom je 1). Godišnja
oblačnost iznosi 4,7 (desetina neba).
Oblačnost u ljetnim mjesecima je manja
od 4, s minimumom u srpnju 2,4. Najveća
oblačnost je u prosincu: 6,5. Srednji
godišnji broj vedrih dana iznosi oko
110.
Vjetrovitost
Područje
Općine Kukljica nije izloženo jakim vjetrovima.
Sama uvala s naseljem otvorena je prema
jugoistočnom vjetru, a zaklonjena je poluotokom
sa sjeverozapadne strane. Bura najčešće
puše zimi, jugo prevladava
u proljeće i jesen, a ljeti sa zapada puše
ugodan maestral , vrlo
povoljan za jedrenje i surfanje.
Ljeti i u ranu jesen prevladava stabilno i lijepo vrijeme sa sunčanim,
počesto vedrim i toplim danima. Nakon jutarnje tišine, sredinom prijepodneva
počne vjetar s mora, zmorac ili maestral, koji u poslijepodnevnim satima
doseže umjerenu jakost. Smjer mu je uglavnom sjeverozapadni, a postojanost
smjera i prilična jakost čine ga vrlo prikladnim za jedrenje, kao malo
gdje na Jadranu. Donoseći svježi morski zrak on doista snižava temperaturu
zraka u vrijeme najvećih dnevnih vrućina. Maestral često potraje do u kasno
poslijepodne. Navečer zavlada tišina, a noću zapuše slab vjetar s kopna,
kopnenjak ili burin . Ova vrsta vremena zamjećuje se u
oko 80% ljetnih dana, ali je katkada prisutna i u druga godišnja doba,
od ožujka do studenoga. Vrijeme tada, dakako, nije toliko toplo kao ljeti,
donekle je oblačno, a vjetar obalne cirkulacije neprijeporno je slabiji
nego ljeti.
Bura je općenito suh i hladan vjetar koji puše na udare, mahove
ili «refule», a ponekad može biti i olujne jakosti. Na području Zadarske
županije bura puše uglavnom kao sjeveroistočnjak, u hladnijoj polovici
godine kada može trajati i nekoliko dana uzastopce. Ljeti je rijetka, kratkotrajna
i zamjetljivo slabija nego u drugim dijelovima godine. Vedra ili «jasna»
bura puše pretežito zimi. Oblačna ili «škura» bura puše nakon juga i ponajčešće
je jača od one što puše uz vedrinu.
Jugoistočnjak jugo ili široko pretežito puše u hladnijem
polugodištu, osobito s proljeća i u jesen, a katkada puše nekoliko dana
uzastopce, razvijajući visoke valove na moru, pa je stoga opasan za plovidbu.
Ciklonsko jugo donosi kišu, ponekad uz grmljavinu, a za anticiklonskog
ili «gnjilog» juga nebo je uglanom vedro, relativna vlaga nije visoka,
a zrak je topao.
Poslije juga, kod naglog prolaza hladne fronte prema jugoistoku zapuše tramontana, sjeverozapadni
vjetar praćen grmljavinskim pljuskovima. Levanat je prohladan
i kišni istočni vjetar koji puše u zimskoj polovici godine, a ponekad donese
i snijeg.
Biljni
pokrov
ima sve
značajke submediteranskog biljnog pokrova
modificiranog poljoprivrednim korištenjem.
Autohtona vegetacija (hrast crnika, borovi
i čempresi) zamjenjena je uzgojenim mediteranskim
kulturama na 60 do 70% površine otoka.
Među poljoprivrednim kulturama osobitu
ulogu imaju maslina i smokva. Zbog obilježja
klime na otocima uspijeva i razno voće
i povrće kojima se snadbijeva i zadarska
tržnica, pa se zbog toga ova dva otoka
nazivaju i zadarskim vrtovima. Ostali djelovi
otoka, pa tako i Općine Kukljica, a koji
nisu obrađeni i zasađeni poljoprivrednim
kulturama, obrasli su makijom.
Na
podacima o klimatskim obilježjima zahvaljujemo
se gospodinu Dušku Kraljevu, dipl.ing. fizike
(podaci su preuzeti iz monografije Zadarska
županija, Zadar 2001.).
