Otok
Ugljan, kao i svi veći jadranski otoci, nastanjen
je neprekidno još od paleolitika, starijeg kamenog
doba. Iz tog razdoblja pronađeno je osam kamenih noževa
i jedna sjekira, koje je arheolog Frane Bulić razdijelio
Arheološkim muzejima u Hrvatskoj.
Iz vremena Rimskog carstva pronađen je pod od cigle
"svilla rustica", ne uporabljeni kameni mozaik
i kamena žara (urna). Carlo Federico Bianchi, u "Zara
Cristiana",
piše da je u Kukljici bilo više solana, koje postoje
iz vremena Starog Rima.
Prvi poznati pisani spomen imena Kukljica je
u listini iz 1106. godine koju je
objavio Tadija Smičiklas u "Codex diplomaticus", a
u kojoj se spominje darovanje maslinika samostanu Sv.
Krševana u Zadru.
Značajnije građevine, nažalost oštećene,
su kaštel (ljetnikovac) obitelji Nassi iz 1623. godine,
te ostaci nepoznate građevine u Ortulanovom dvoru.
Gradnja kamenih
kuća, tipične autohtone dalmatinske gradnje, ističe
se najviše u Kukljici. Kuće su građene nadovezujući
se jedna na drugu tvoreći mali trg gotovo pravilnog
kvadrata. Taj trg i skup kuća zove se dvor .
Najbolje sačuvani dvori su: Bačin dvor, Benin
dvor, Jojin dvor, Lisičin dvor, Lonin dvor i Martinov
dvor .
Starohrvatska crkva Sv. Jerolima,
u današnjem romaničkom obliku nastala u 13. stoljeću,
nalazi se na jugoistočnom dijelu uvale Kostanj. Župna
barokna crkva Sv. Pavla sagrađena je na temeljima
starije crkve. Vrijedni glagoljski natpisi svjedoče
o početku gradnje 1666. natpis na portalu, a o posvećenju
1674. natpis u crkvi. Zvonik iz 18. stoljeća visok
je 25 metara. U crkvi je pet velikih oltara. Zavjetna
barokna crkva Sv. Gospe Snježne iz
17. stoljeća u uvali Zdrelašćica slična je crkvi Sv.
Pavla, građenoj u isto vrijeme. Izgrađena je na temeljima
starijeg svetišta. Crkva je kao kulturno dobro upisana
u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog
zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu. Renesansna,
drvena, oltarna pala prenesena je u Muzej sakralne
umjetnosti u Zadru, a na oltar je postavljena kopija. Blagdan
Sv. Gospe Snježne slavi se svakog 5. kolovoza
neprekidno od 1514. godine s velebnom
procesijom morem, kipom Majke Božje na brodu i regatom
nekoliko stotina raznovrsnih brodova.
Priredio: Ante Jaša
|
